POVLAŠTENI ILI POVOLJNIJI KREDITI



POVLAŠTENI ILI POVOLJNIJI KREDITI

(financijski aspekt)




Pod pojmom kredit veoma je rasprostranjeno mišljenje kako se isto odnosi na posudbu određenog iznosa novčanih sredstava, na određeno vrijeme, za unaprijed određeni iznos novca kao naknade za korištenja tog novca (kamata), bez obzira na to o kojim se osobama radi. Skreće se pozornost na činjenicu da prema pozitivnim propisima Republike Hrvatske jedino banka može dati kredit, a sve ostale pravne ili fizičke osobe mogu dati zajam. Navedeno proizlazi iz specifičnosti poslovanja i položaja pravnog subjekta banke kao velikog trgovačkog društva, koje je jedino ovlašteno u svom nazivu koristiti riječ "banka". Financijsko poslovanje banaka regulirano je jednim dijelom propisima koji su važeći za sva trgovačka društva, a jednim dijelom posebnim propisima i podliježe nadzoru Hrvatske narodne banke. Poslovi kreditiranja ili zajma, odnosno ugovorne odredbe koje iz toga proizlaze, izvorno su određeni Zakonom o obveznim odnosima.

Ovom informacijom koja se odnosi prvenstveno na financijski aspekt "povlaštenih" ili "povoljnijih" kredita, obuhvatit će se specifična određenja koja reguliraju tu materiju temeljem slijedećih propisa:
- Zakon o porezu na dodanu vrijednost
- Pravilnik o porezu na dodanu vrijednost
- Zakon o porezu na dohodak
- Zakon o porezu na dobit
- Pravilnik o porezu na dohodak
- Pravilnik o porezu na dobit
- Uredba o uvjetima odobravanja kredita i zajmova određenih pravnih
  osoba (NN 36/96 i 32/97)
- Međunarodni računovodstveni standardi
- Zakon o trgovačkim društvima

Kamata koju ostvaruje banka nije predmetom oporezivanja porezom na dodanu vrijednost, dok je kamata koju ostvaruju ostala trgovačka društva oporeziva porezom na dodanu vrijednost. Ako trgovačko društvo koje nije banka, pozajmi novčana sredstva bez ugovorene kamate, u postupku financijske kontrole, porezni organi će utvrditi osnovicu PDV-a razmjerno vremenu korištenja tih sredstava, na način da se iznos neugovorene kamate izračuna primjenom tzv. zaštitne kamate na vlastiti kapital (5% godišnje uvećano za stopu rasta cijena industrijskih proizvoda). Zakonska zatezna kamata u smislu PDV-a nije oporeziva. Fizičke osobe mogu neoporezivo ugovarati kamatnu stopu na zajmove s valutnom klauzulom do visine a vista kamatne stope koje obračunava banka u mjestu ispunjenja, odnosno, do visine koju banka isplaćuje na oročenu kunsku štednju, ovisno o mogućem roku oročenja.

Ako se iz sredstava pravne osobe odobre zajmovi drugoj pravnoj osobi, građanima, zaposlenicima i drugima, uz kamatu koja je niža od uobičajene na tržištu, pravna osoba je propustila ostvariti fakturirani prihod za razliku kamata. Prema određenjima: Zakona o trgovačkim društvima i Međunarodnim računovodstvenim standardima, uprava trgovačkog društva može, ako to nije zabranjeno izričitom odredbom Statuta, pored globalnih odluka o rasponu kamatnih stopa, ugovarati i kamatne stope koje su niže ili više od prije donesenih odluka. Primjenom Zakona o trgovačkim društvima i MRS 18. st. 9, 10. i 11. ne postoji neki drugi organ koji donosi generalne i strogo propisane uvjete od kojih se ne može odstupiti. Logika ponašanja uprave trgovačkog društva povezana je s nizom drugih objektivnih okolnosti, a ne samo visinom kamatne stope ili fakturiranog prihoda. Prema MRS-u, "često se transakcije između "poznatih" i "spremnih" stranaka obavljaju po vrijednostima koje nisu fer vrijednosti.

Uspješnost poslovanja trgovačkog društva, ne mjeri se samo razlikom fakturiranih prihoda i rashoda u tekućoj godini, već i dugoročnim trendom porasta cijene dionica na tržištu. Davanje tzv. "povlaštenih" ili "povoljnijih" kredita ili zajmova u skladu sa Zakonom o porezu na dohodak i Zakonom o porezu na dobit, može utjecati na stvaranje okruženja koje će rezultirati boljom tržišnom valorizacijom vlastitih dionica u budućnosti. Na primjer, strana banka određenim trgovačkim društvima i građanima daje razne nepovratne naknade (regulirano poreznom politikom) koji indirektno pomažu banci za uspješno tržišno poslovanje (namjera je privući atraktivne i kvalitetne klijente).

Odobravanje kredita i zajmova građanima i zaposlenicima porezno je regulirano Zakonom o porezu na dohodak. Prema odredbi čl. 7. Zakona o porezu na dohodak odobravanjem zajma posloprimcu pod "povoljnijim" kamatama smatra se da je radnik ostvario primitak u naravi u visini cijelih kamata ako nisu ugovorene ili razlike između ugovorenih "povoljnijih" kamata i kamata koje u poreznom smislu propisuje zakonodavac.

"Povoljnijim" kamatama u poreznom smislu smatraju se kamate koje su niže od propisanih u čl. 18. Zakona o porezu na dohodak, a to je 5% godišnje uvećano za stopu porasta cijena industrijskih proizvoda, tj. u visini tzv. "zaštitne kamate". Kako je u vrijeme obračuna kamata na kredite nemoguće znati kolika je ta kamata jer se podaci o visini te kamatne stope mogu izračunati tek kada bude službeno objavljen podatak o porastu cijena industrijskih proizvoda, porezna uprava tolerira da se tijekom godine kamata obračunava prema tzv. "kalkulativnim stopama" koje se po objavljivanju navedenih podataka mogu izračunati i naknadno korigirati.

Prema odredbi čl. 7. Zakona o porezu na dohodak:

" (1) U dohodak od nesamostalnog rada spadaju:
1. plaća koju isplaćuje poslodavac po osnovi rada koji posloprimac obavlja po uputama poslodavca,
2. mirovine i drugi dohoci iz prijašnjih odnosa po osnovi rada bez obzira da li ih
isplaćuju prijašnji poslodavci ili druge osobe (npr. mirovinski fond),
3. primici po osnovi naknada, potpora i nagrada koje daje poslodavac ako prelaze
iznose koje propisuje ministar financija,
4. plaća koju umjesto poslodavca isplati druga osoba,
5. svi drugi primici po osnovi nesamostalnog rada i u svezi s nesamostalnim radom.

...

(3) Dohotkom od nesamostalnog rada, u smislu st. 1. ovog članka smatraju se i druga primanja koje poslodavac ili druga osoba isplaćuju posloprimcu u svezi sa sadašnjim, prijašnjim ili budućim radom, koja se umjesto u novcu nadoknađuju u stvarima ili u drugom obliku kao što su korištenje zgrada, plovnih objekata i automobila, nadoknađivanje najamnine za stanovanje, povoljnije kamate pri odobravanju kredita i drugo. Pod "povoljnijim" kamatama podrazumijevaju se kamate koje se ugovaraju ispod zaštitne kamate iz čl. 18. stavka 4. ovog Zakona, bez obzira na to da li kredit ostvaruje zaposleni ili poduzetnik."


Prema tome, ova zakonska obveza je obveza samog građanina koji je dužan i "povoljniju" kamatu uključiti u svoju osobnu poreznu prijavu. Što se tiče trgovačkog društva, društvo je dužno postupiti po Zakonu o PDV-u i Zakonu o porezu na dobit. Ako su iz sredstava društva odobreni zajmovi fizičkim osobama (građanima ili uposlenicima) koje su obveznici poreza na dohodak (nisu pravne osobe ili obrtnici koji plaćaju porez na dobitak), uz kamatu koja je niža od "zaštitne kamate", društvo je propustilo ostvariti prihod za ovu razliku kamata. Društvo koje je u ovom slučaju vjerovnik, mora za utvrđenu razliku povećati osnovicu za oporezivanje (čl. 6, st. 1, t. 2. Zakona i čl.15, st. 3. Pravilnika). Čl. 6. st. 1. t. 2. glasi:

"(1) Osnovica poreza na dobit iz čl. 3. ovog Zakona uvećava se i za: ...
2. iznos prekomjernih dužničkih kamata i preniskih vjerovničkih kamata, ako vjerovnik, odnosno dužnik nije tuzemni obveznik poreza na dobit,
..."
Članak 15. stavak 1. i stavak 3. Pravilnika o porezu na dobit glase:
"(1) Pod prekomjernom dužničkom kamatom iz članka 6. stavka 1. točke 2. Zakona razumijeva se kamata obračunana vjerovniku koji nije tuzemni obveznik poreza na dobit u dijelu koji je veći od kamate koju plaća poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pri tome je mjerodavna kamata one banke kod koje porezni obveznik ima deponirana sredstva. Ako porezni obveznik ima deponirana sredstva kod više banaka tada je mjerodavna stopa one banke kod koje je deponiran veći iznos sredstava, a kod jednakog deponiranja uzima se prosječna kamata.
...
(3) Pod preniskom vjerovničkom kamatom iz članka 6. stavka 1. točke 2. Zakona razumijeva se kamata obračunana dužniku koji nje tuzemni obveznik poreza na dobit po stopi nižoj od kamate koju daje poslovna banka na oročene štedne uloge s istim rokom ukamaćivanja. Pri utvrđivanju kamatne stope postupa se prema stavku 1, ovog članka."

S aspekta banaka i štedionica, oportunitetni gubitak prihoda treba nešto drugačije definirati u slučaju davanja kredita građanima. Da bi se mogao dati kredit građanima, mora se formirati kreditni izvor. Ako je kamata na tzv. kreditni izvor veća od one ugovorene sa građanima, razlika za banku predstavlja prenisku vjerovničku kamatu. Ne treba zaboraviti kako su banke i štedionice poslovale u uvjetima tržišne konkurencije, pri čemu se različitom metodologijom izračuna kreditnih obveza i kamata, ponekad stvarao privid tzv. "povoljnije kamate". Obveze koje su proistjecale iz uvjeta kreditiranja koji nisu obuhvaćeni pod pojmom "kamatna stopa" predmijevali su također ostvarenje znatnih prihoda za banku. Visina kamatnih stopa niti metodologija obračuna kredita u bankovnom poslovanju nije bila univerzalno propisana, pri čemu se kao najvažniji razlog tome navodi: "neizvjesnost procjene visine rizika".

Uvećanje porezne osnovice pri prijavi poreza na dobit, u rednom broju 14. - "Svota preniskih vjerovničkih kamata" postaje obveza trgovačkog društva koja uvećava poreznu osnovicu. Plaćanjem poreza na povećanu osnovicu u visini 35%, destimulira se plasman kredita po tzv. "povoljnijim" uvjetima. Ne samo da će trgovačko društvo stvoriti manji fakturirani prihod, već mora platiti i porez na dobit, a i PDV (ako nije banka). Trgovačko društvo koje daje kredite pod "povoljnijim" uvjetima, a čija uprava se ponaša i rukovodi marom dobrog gospodarstvenika, vrlo vjerojatno nije na to motivirano ostvarenjem manje dobiti, nego budućim rezultatima, odnosno napretkom trgovačkog društva koji u budućnosti može očekivati. Prema jednom od temeljnih načela MRS-a "neograničenost poslovanja", pri ocjeni je li za trgovačko društvo davanjem "povoljnijih" kredita ili zajmova nastalo samo umanjenje tekućih prihoda i ostvarene dobiti ili je to imalo za posljedicu povećanje prihoda i ostvarene dobiti u budućem razdoblju, stvar je prosudbe od slučaja do slučaja. U poslovanju je ponekad teško iskazati doprinose koje društvo ostvaruje samom činjenicom da je uprava trgovačkog društva došla do poslovnih informacija koje bitno utječu na nastavak poslovanja prije svoje konkurencije ili do profitabilnog posla koji se može zahvaliti tzv. "povoljnijim" zajmovima ili kreditima. Poslovno informiranje kao poslovna funkcija u trgovačkom društvu, kod nas je relativno slabo razvijena, za razliku od gospodarski vodećih zemalja svijeta.

S obzirom na činjenicu da su se kamate slobodno formirale, Vlada Republike Hrvatske na sjednici održanoj 20. ožujka 1997. godine, donijela je Uredbu o uvjetima odobravanja kredita i zajmova određenim pravnim osobama, zabranjujući javnim poduzećima, ustanovama i poduzećima u vlasništvu Republike Hrvatske davanje kredita uz manju kamatnu stopu od kamate na "tržištu novca". Iz ove Odluke izuzimaju se kreditiranja zaposlenika. Prethodno navedeno može se tumačiti na način da nema zapreke da navedene osobe vlastitom zaposleniku odobre i beskamatni kredit. Pri tome se moraju poštivati odredbe poreznih propisa.

S financijskog aspekta, ako su prema državi podmirene sve porezne obveze koje su propisane, kako od strane davatelja tzv. "povoljnijeg" ili "povlaštenog" zajma ili kredita, tako i od fizičke osobe koja je možebitno time ostvarila oporezivi dohodak, a zakonom ili statutom trgovačkog društva isto nije zabranjeno, davanje tzv. "povoljnijeg" ili "povlaštenog" zajma ili kredita, stvar je ocjene rada uprave trgovačkog društva od strane skupštine dioničara ili imaoca udjela u trgovačkom društvu. Ocjena rada uprave ovisit će prije svega o tome je li omogućavanje tzv. "povoljnijih" ili "povlaštenih" zajmova ili kredita bilo uvjetovano poslovnim ili osobnim razlozima i interesima. Uprava trgovačkog društva je smjenjiva. U slučaju kada se radi o lošem radu uprave (ne nužno i nezakonitom) koji je mjerljiv prvenstveno kroz vrijednost dionica ili udjela, ali i realiziranim ugovorima koji će u budućnosti dovesti do trajnijeg ostvarenja prihoda, te položaju u odnosu na konkurentske tvrtke u istoj djelatnosti, skupština trgovačkog društva odlučit će o daljnjem angažmanu te uprave i naložiti nadzornom odboru smjenjivanje ili iskazati povjerenje upravi.



U Zagrebu, 11. travnja 2001.
Autor: mr. Davor Banović

Ako želite poslati vaš komentar na ovaj tekst, sa zadovoljstvom ćemo vam odgovoriti:




 


| nazad | vrh stranice |

| home | kako koristiti naše usluge | članci | revizija | porezno savjetovanje |
| knjigovodstveni savjeti | pravni savjeti | financijske analize i kontrole |
| knjige | rječnik stručnih pojmova | besplatni poslovni oglasnik | kako biti bolji |
| o nama | kontaktirajte nas |


Sva prava pridržana. © FIBA d.o.o.
Viktora Kovačića 16, 10010 Zagreb | tel: 385 1 482-00-71 | fax: 385 1 482-00-90