|
|  |
|
SUDSKA ZAŠTITA POSLODAVACA – POREZNIH OBVEZNIKA
| 
| |
...članci /
članci - arhiva /
|
|
Iako čitav niz državnih službi (financijska policija, inspekcija porezne uprave, devizna inspekcija, tržišna inspekcija, turistička inspekcija, inspekcija Fonda mirovinsko-invalidskog osiguranja, inspekcija zaštite na radu i slično) provodi redoviti ili izvanredni nadzor i kontrolu materijalno-financijskog poslovanja poduzetnika i plaćanja poreznih obveza, mogućnost sudske zaštite poslodavaca – poreznih obveznika, ne osigurava se odgovarajućim pravnim instrumentarijem.
Mišljenja su mnogih kako je sustav sudske zaštite poslodavaca - poreznih obveznika u Republici Hrvatskoj, gotovo u potpunosti zanemaren. Nakon negativnog rješenja žalbe podnesene u predviđenom roku drugostupanjskom tijelu donositelja prvostupanjskog rješenja, ne postoji specijalizirani redoviti sud kojem bi se poduzetnik mogao obratiti izravno, osim Upravnog suda koji pak odlučuje o primjeni pravnih propisa, ne ulazeći u materijalno-činjenično stanje, te Općinskog suda koji se općenito bavi svim vrstama tužbi. Dakako, postoji još i mogućnost pokretanja postupka kod Ustavnog suda Republike Hrvatske, ako bi spornim rješenjem neko od ustavnih prava poduzetnika bilo povrijeđeno. Kod poreznih stvari, niti priziv niti tužba ne odgađa ovrhu koju prema rješenju nadležnoga tijela provodi Zavod za platni promet. Ako nema dovoljno novčanih sredstava na žiro-računu poduzetnika, tada ZAP provodi blokadu žiro-računa.
Sudbena zaštita poreznih obveznika u SAD-u osigurana je kroz tri vrste sudova, i to: U.S. Tax Court (Porezni sud), U.S. District Court (Sud okruga ili općine), te U.S. Claim Court (Prizivni sud).
Porezni sud utemeljen je 1923. godine. Bio je sastavljen od 19 sudaca koji su putovali po zemlji i razmatrali slučajeve u glavnim gradovima. Bavili su se samo poreznim parnicama i sastojali se isključivo od poreznih eksperata. Najveća prednost izbora tog suda je, što taj sud mora presuditi predmet PRIJE nego što nastane obveza plaćanja poreza. Nakon primitka tzv. 90-day letter (90-dnevnog pisma), ako se uloži priziv Poreznom sudu 90 dana od nadnevka pisma (kojim se utvrđuje porezna obveza za platiti), IRS (Internal Revenue Service – Služba unutarnjih prihoda) ne može pokretati bilo koji mehanizam naplate poreza do okončanja sudskog postupka. Posebno se napominje da je rok od 90 dana, rok od nadnevka pisma-rješenja, a ne od dana primitka rješenja. Iako se stranka može zastupati sama, preporučuje se koristiti odvjetnika specijaliziranog za poreze.
Ako je sporna visina poreza 10.000 USD ili manje, moguća je pojednostavljena alternativna procedura. I u takvim slučajevima stranka se može sama zastupati. Te predmete sude “special trial judges” (suci za posebne postupke). Ako se stranka odluči na taj postupak, priziv se dostavlja na prizivnom obrascu broj 2 za male porezne predmete. Potrebito je priložiti original i dvije kopije priziva na obrascu, kopiju 90-dnevnog pisma i taksu od 60 USD. Isto se može dostaviti po svom izboru, jednom od Poreznih sudova koji imaju sjedišta u više od 100 gradova u SAD-u, a imaju Odjel malih poreznih predmeta.
Taksa za slučajeve koji nisu mali, također je 60 USD.
O sadržaju pravnog predmeta izvještava raspravni sudac, a formalno pravno dokazivanje ne primjenjuje se. Ako Odjel malih poreznih predmeta donese presudu, na istu se nemože uložiti priziv. Ta je presuda konačna i obvezujuća.
Za vrijeme dok sporni porez nije plaćen, svaki iznos porezne obveze koja se dosudi, bit će plaćen s kamatom. Ta kamata nije više porezno priznati rashod i ne može se odbiti od porezne obveze. Porezni sud sastoji se isključivo od sudaca eksperata. Suđenja s porotom (koju čine obični građani) prije Poreznog suda nema. Stoga se poreznim obveznicima preporučuje, ako su pravedne okolnosti na njihovoj strani a pravni propisi nisu, bolje odustati od Poreznog suda. Nadalje, od Poreznih sudova ne može se očekivati brzo rješenje zbog velikog broja predmeta koje rješava, pa do početka sudskog postupka može proći i do jedna i po godina.
Služba unutarnjih prihoda (IRS) objavila je nov postupak za olakšanje i ubrzanje rješavanja predmeta Poreznog suda. Zaprimljeni predmeti, referirani od strane Državnog odvjetnika okruga, mogu se od strane Poreznog suda dostaviti Odjelu za prizive IRS-a ako se ocijeni da će se postići makar i djelomična nagodba. Predmeti veći od 10.000 USD (uključujući i kaznu) za koje stranke ocijene kako nije moguća nagodba, smjesta će se vratiti Poreznom sudu, osim ako se zastupnici ne slože kako se razdoblje za donošenje odluke o prizivu produžava. Predmeti vrijednosti manje od 10.000 USD ostat će u prizivnom odjelu šest mjeseci ili do primitka poziva za suđenje u redovnom postupku ili 15 dana do sudskog poziva u predmetu male porezne vrijednosti ako je to ranije. Također, stranke mogu produžiti rok prizivnom odjelu, ako se učini kako je moguće postići nagodbu.
U.S. District Court (Sud okruga ili općine), dio je federalnog pravnog sustava i jedino mjesto gdje je moguće suđenje s porotom. Ti sudovi rješavaju sve vrste parnica, temeljem federalnih zakona ili zakona bilo koje nadležnosti (državne ili federalne), ako su stranke u parnici državljani različitih država. Stranka se može sama zastupati, ali to nije uobičajeno. Prednost odabira tog suda je suosjećajna porota i činjenica kako sudac može imati više razumijevanja za pravedne činjenice pojedinog slučaja od odredbi poreznog zakona. Za pristup sudu potrebito je prvo uplatiti porezni manjak, te uložiti zahtjev za povrat poreza IRS-u. Iako IRS ima rok od 6 mjeseci za odluku o povratu poreza, vjerojatnije je da će odmah odbiti zahtjev, te se tada može uputiti zahtjev Sudu okruga ili općine.
U.S. Claims Court (Prizivni sud) je specijalni sud koji rješava sve vrste priziva protiv Sjedinjenih država, uključujući prizive zbog preplate poreza i želje za povratom poreza s kamatom. I ovdje se porez treba platiti unaprijed. Najveća prednost ovog suda je što ne treba primjenjivati iste presedane (slučajeve) kao Porezni sud i Sud okruga ili općine). Ako se drugi sudovi učine nekorisnim, ovaj može biti najbolji za priziv. Sada suci Prizivnog suda rješavaju predmete jedino u Washington D.C.-u. Prije rasprave, prikupljaju se dokazi od strane istražnog suca u blizini grada gdje se nalazi porezni obveznik. Istražni sudac sastavlja zapisnik o utvrđenom činjeničnom stanju i preporuku odluke. Ako se IRS ili porezni obveznik ne suglase, nastavlja se s daljnjim pribavljanjem dokaza prije završnog suđenja na Prizivnom sudu. Pravne isprave-sažetci, koji moraju biti tiskani, traže se od obje strane. Najveća nepogodnost ovog suda je velika visina troškova postupka. O prizivu na rješenje ovog suda odlučuje Supreme Court (Vrhovni sud) koji može priziv prihvatiti ili ne. U praksi, vrlo rijetko prihvaća priziv i to čini u pravilu onda kada postoje dvije različite presude sudova u istovrsnim predmetima.
Iako se uvođenje specijaliziranog Poreznog suda može činiti skupim za Republiku Hrvatsku, isto bi znatno popravilo sadašnji stupanj sudske zaštite poreznih obveznika – poduzetnika. Sada nema zakonske mogućnosti zaustavljanja ili odgode ovrhe prema donesenom rješenju, bez obzira na mogući, budući rezultat sudskog postupka. Također, nema odgode od nadnevka donošenja rješenja do obveze plaćanja porezne ili kakove druge obveze. Na taj način, dovodi se u pitanje pravna sigurnost i mogućnost daljnjeg nastavka poslovanja poduzetnika, a samim time i naplata prihoda državnog proračuna.
Davor Banović, dipl. oec.
|
| |
