IZRAČUNI KAMATA



ZAKONSKE ZATEZNE KAMATE

U uvjetima općeg kaosa izazvanog neplaćanjem, jedan od gotovo svakodnevnih problema pred kojim se vjerovnici nalaze je: kako točno izračunati zakonsku zateznu kamatu. Podsjetimo da je od 7. 10. 1989. godine donijet propis kojim prestaje razlika između visine i načina izračuna zakonske zatezne kamate za tzv. privredu i neprivredu. Vrlo česte izmjene visine kamatnih stopa, propisanih metodologija izračuna i novčanih jedinica koje su bile važeće u platnom prometu, dodatno su sve zakomplicirale.
Vlada Republike Hrvatske donijela je Uredbu o visini stope zatezne kamate (NN 72/02) koja stupa na snagu 1. srpnja 2002. godine, a koja je na snazi i danas. Dužnik koji zakasni s ispunjenjem novčane obveze uz glavnicu plaća i zateznu kamatu na iznos duga po stopi od 15% godišnje. Po istoj stopi zatezne kamate plaća i Republika Hrvatska, kada kasni s ispunjenjem novčanih obveza utvrđenih Zakonom o zateznim kamatama, drugim propisom ili ugovorom. Na više plaćene iznose javnih prihoda obračunavaju se i plaćaju zatezne kamate, u visini od 7,5% godišnje. Danom stupanja na snagu ove Uredbe, prestaje važiti Uredba o visini stope zatezne kamate (NN 76/96).
Veliku pomutnju i pravnu nesigurnost u praksi izazvale su različite presude prije svega Trgovačkih sudova, u izreci kojih je naloženo kako se zakonske zatezne kamate trebaju izračunati uz navođenje Mišljenja Ministarstva financija. Prema označenom Mišljenju Ministarstva financija nije dopušten izračun kamata konformnom metodom za sva razdoblja iznad godine dana koja završava 31. 12 prosinca. Od 1. siječnja nadalje, kamata se izračunava linearnom metodom na nepromijenjeni iznos glavnice (bez pripisa kamata koji je uvjetovan konformnom metodom izračuna). Takvo tumačenje po mišljenjima mnogih nije opravdano, kako matematički, tako i pravno. Ako se kamata obračunava za razdoblje od npr. 1. 7. tekuće do 30. 6. slijedeće godine, što je razdoblje od stvarne ili kalendarske godine dana, za razliku od financijske godine koja počinje 1. siječnja a završava 31. prosinca, uz uvjet da je propisana godišnja kamatna stopa za zatezne kamate 15%, iznos kamata izračunat sukladno Mišljenju neće biti 15%. Isto tako, neće biti isti iznos kamata za jednak broj dana dugovanja na istu visinu osnovice, ovisno o tome u kojem razdoblju je dugovanje bilo. Npr. dug od 1. 11. - 31. 12. ili od 1. 12. - 30. 1. na isti iznos duga neće dati jednaki iznos kamata. Čak i uz primjenu konformne metode, zakonske zatezne kamate nisu pratile devalvaciju i obezvrijeđivanje domaće valute. Nameće se pitanje: "ako je neka neispunjena novčana obveza stara desetak pa i više godina, kako se kod izračuna kamata može govoriti o "ispodgodišnjem izračunu"? S obzirom na različite osnove nastanka novčane obveze, kad se radi o zaostalim isplatama plaća, oštećuje se radnik, kad se radi o zaostalim isplatama materijalne štete, oštećuje se osiguranik, kad se radi o zaostalim poreznim obvezama, oštećuje se proračun. U svim navedenim slučajevima, pogoduje se dužnik. Razlog zabrane tzv. kamatnog anatocizma ili pripisa kamata glavnici (osim bankama i s njima izjednačenim bankarskim organizacijama) odredba je Zakona o obveznim odnosima donesenog još davne 1978. godine. Čak i ta odredba može se smatrati dubioznom s motrišta Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava, tj. u uvjetima slobodnog poduzetništva, tržišnog gospodarstva i privatnog vlasništva, jer banke nisu ništa drugo nego trgovačka društva u privatnom vlasništvu dioničara. Isti stav (zabrana kamatnog anatocizma) zauzet je i za ugovorne kamate, pri čemu se kao subjekti pravnog posla razlikuju: fizičke osobe, pravne osobe i banke kojima je kamatni anatocizam dozvoljen. Kao kuriozitet navodim da je u arapskim zemljama trgovina dozvoljena, ali kamata potpuno zabranjena (iz vjerskih razloga). Na štednju po viđenju u domaćoj valuti, vodeće banke ukinule su klijentima kamate, tj. kamatna stopa je 0%. Na tzv. dozvoljene minuse na tekućim računima, kamatna stopa koju banka naplaćuje klijentima je oko 15%, a na prekoračenje dopuštenog minusa i do 20%, dakako bez PDV-a. Pored navedenog, poznati su nam i tzv. "sudužnički" poslovi, u kojima banka neotplaćeni kredit svog dužnika pravne osobe naplaćuje od sudužnika, također pravne a ne fizičke osobe, koja kapitalno niti poslovno nije povezana s pravnom osobom dužnika. Time je došlo do tzv. "domino efekta" pri urušavanju posrnulih, prezaduženih trgovačkih društava, koja su za sobom povukla i uspješna trgovačka društva - sudužnike. Stoga ne čudi da su banke, usuđujem se reći između ostalog i zbog zakonom omogućenih beneficija, najuspješnija trgovačka društva.
Preporučujem da za izračune zakonskih zateznih kamata za razdoblja prije uvođenja kune (30. 5. 1994.) i nakon uvođenja kune, nadležna sudska vlast zauzme pravni stav i odredi stope zateznih kamata koje se moraju primijeniti u izračunu, kao i metodologiju izračuna, na temelju prethodne stručne rasprave i argumentacije. U protivnom, imat ćemo presude "od slučaja do slučaja" pri čemu se mogu očekivati tužbe za naknadu štete, kako od strane vjerovnika, tako i dužnika. Uvažavajući načelo "monetarnog nominalizma", podsjećam da su svi dinari koji su bili platežno sredstvo u Republici Hrvatskoj ne postojeći, a Odlukom Hrvatskog Sabora raskinute su sve državno-pravne sveze s bivšom državom. Uvažavajući načelo monetarnog nominalizma (čl. 394. ZOO-a) koji glasi: "Kad obveza ima za predmet svotu novca, dužnik je dužan isplatiti onaj broj novčanih jedinica na koji obveza glasi, izuzev kad zakon naređuje što drugo", obveze u nepostojećim dinarima ne bi bilo moguće ispuniti, a ponekad zbog devalvacije, obveze preračunate u kune iznose manje od 0,01 kn, tj. nisu iskazive u kunama, što bi dovelo do nemogućnosti ispunjenja obveze zbog male vrijednosti.

...nastavak

KAMATE NA POSUĐENA SREDSTVA

Jedino su banke i štedionice oslobođene PDV-a na kamate. Ako ste kao pravna osoba propustili ugovoriti kamatu ili je niste niti željeli ugovoriti, osnovica za obračun PDV-a utvrdit će se u kontrolnom postupku u visini 6% godišnje, razmjerno vremenu na koje je novac bio posuđen. Navedeno je propisano Izmjenama Pravilnika o porezu na dodanu vrijednost. Porez na dodanu vrijednost obračunat će se na osnovicu koju čini iznos tako utvrđenih kamata.



 


| nazad | vrh stranice |

| home | kako koristiti naše usluge | članci | revizija | porezno savjetovanje |
| knjigovodstveni savjeti | pravni savjeti | financijske analize i kontrole |
| knjige | rječnik stručnih pojmova | besplatni poslovni oglasnik | kako biti bolji |
| o nama | kontaktirajte nas |


Sva prava pridržana. © FIBA d.o.o.
Viktora Kovačića 16, 10010 Zagreb | tel: 385 1 482-00-71 | fax: 385 1 482-00-90