POREZNO SAVJETOVANJE



NAJAVLJENE IZMJENE U OPOREZIVANJU DOBITI

Osnovni pokretač svake gospodarske aktivnosti je kapital. Vlasnik kapitala investitor, uložit će svoj novac u poduzetništvo s ciljem ostvarenja veće dobiti od one koju bi dobio na oročenoj štednji u banci ili kroz rentijerstvo (najam). Dobit koju ostvaruje ne mjeri se samo visinom isplaćene dobiti (dividende) nego i povećanjem vrijednosti trgovačkog društva u koje je uložio svoj novac. Prodajom udjela u trgovačkom društvu ili dionica trgovačkog društva po cijeni višoj od cijene ulaganja, cilj će se ispuniti. Za postizanje navedenog cilja nužno je postojanje i funkcioniranje svih tržišnih mehanizama, a naročito tržišta kapitala i vrijednosnih papira (dionice, obveznice, garancije i sl.) na kojima će se između ostalog ostvarivati promet dionicama trgovačkih društava. Ukupan godišnji promet dionicama na Zagrebačkoj burzi manji je od dnevnog prometa na svjetskim burzama, što ukazuje na kronični nedostatak kapitala ali i trgovačkih društava koja su spremna svoje dionice ponuditi na tržišno vrednovanje. U takvim okolnostima, veoma je teško razmatrati buduće efekte izmjena u oporezivanju dobiti. Najveća novost koja je najavljivana u predizborno vrijeme izostala je. Porez na dobit i dalje će se naplaćivati prema fakturiranoj, a ne naplaćenoj realizaciji. Drugim riječima, trgovačko društvo može iskazati ogromnu dobit, a ne imati niti kune na računu (nenaplaćena realizacija), čime su u slučaju nemogućnosti podmirenja obveza u trajanju od 21 dan ostvareni uvjeti za pokretanje stečajnog postupka. Prema tako utvrđenoj dobiti, plaćaju se i mjesečne akontacije poreza na dobit u slijedećoj godini, na koje se obračunavaju zakonske zatezne kamate ako nisu plaćene do konca tekućeg mjeseca. Ograničavanjem uprave trgovačkog društva pri donošenju odluke o odgađanju priznanja nenaplaćenih prihoda a time i dobiti, samo za onaj iznos nenaplaćenih prihoda koji je utužen kod suda, narušeni su Međunarodni računovodstveni standardi (čija je primjena propisana Zakonom o računovodstvu) i Smjernice Europske ekonomske zajednice, a država je preuzela ulogu uprave trgovačkog društva s ciljem maksimalizacije dobiti (i svojih prihoda) uz zanemarivanje interesa poduzetnika i zaštite vjerovnika.
Uzrok tome je nemogućnost podmirenja obveza države koje su nastale prekomjernom proračunskom potrošnjom u prijašnjem razdoblju, ispražnjenim fondovima mirovinskog i zdravstvenog osiguranja, te izostanku druge vrste poreznih prihoda (prije svega poreza na imovinu prema progresivnim stopama). Isto tako, nije predviđena mogućnost prebijanja dospjelih obveza poduzetnika prema državi s dospjelim potraživanjem poduzetnika od države niti multilateralna kompenzacija. U takvim uvjetima, izmjene u sustavu poreza na dobit iako izgledaju naoko velike, mogu se smatrati kozmetičkim, naročito s aspekta postojećih poduzetnika opterećenih bankovnim kreditima s visokom kamatnom stopom i malom nadom u naplatu svojih potraživanja prije vlastitog kraha.
Najveća je novost najava ukidanja zaštitne kamate na vlastiti kapital uz istovremeno snižavanje stope poreza na dobit sa 35% na 25%. Tom promjenom pojednostavnit će se način utvrđivanja porezne osnovice. Pogodovat će uspješnim trgovačkim društvima s relativno malim kapitalom, dok će suprotni učinak imati na neuspješna ili granično uspješna trgovačka društva s velikim kapitalom koja su do sada umanjivale poreznu osnovicu za iznos zaštitne kamate (za 1999. 11,2% vlastitog kapitala) i time praktično poslovala sa nultom osnovicom poreza na dobit. Oslobađanjem od oporezivanja dobiti koja se reinvestira, stimulirat će se ulaganja uspješnih a destimulirati isplate dividendi koje će još biti dodatno oporezovane kao dohodak najvjerojatnije po trećoj stopi koja se uvodi a iznosit će 15%. Zaštitna kamata izračunavala se na način da je zakonski propisana zaštitna kamata od 5% korigirana za rast cijena industrijskih proizvoda. Ako se već željelo eliminirati utjecaj smanjenja vrijednosti kapitala zbog rasta cijena, onda je bilo daleko primjerenije upotrijebiti odnos kune prema DEM ili EUR-u, pogotovo stoga što je taj propis donesen u vrijeme industrijske recesije i stagnacije.
Omogućavanje besporeznog sponzorstva kulturnih ustanova do određene visine, bez obzira u čijem su vlasništvu, nagovještava bolje dane za kazališta i ostale kulturne institucije, ali ovisi o uspješnosti gospodarstva.
Uvođenjem poreza na dodanu vrijednost, zbog neiskazivanja iznosa poreza u ulaznim računima dobavljača u troškove, kao što je to bilo u vrijeme poreza na promet proizvoda i usluga, kod velike većine poduzetnika došlo je do smanjenja troškova a time i iskazivanja veće dobiti koja je bila rezultat drugačijeg načina izračuna. Iako je u takvim slučajevima prema Međunarodnim računovodstvenim standardima razlike trebalo izračunati i objaviti u bilješkama uz temeljne financijske izvještaje, to nije učinjeno. Mišljenja su mnogih kako je dobit iskazana pod pritiskom propisa u većini trgovačkih društava nerealno visoka. Pojedina trgovačka društva iskoristila su tu nesretnu okolnost da se temeljem tako iskazane dobiti zaduže kod banaka i privremeno odgode kolaps. Najveći problem ostaje i dalje, a to su ogromna nenaplaćena potraživanja koja pak uvjetuju nedosljedno provođenje apsurdnih i nemoralnih propisa na teret poreznih obveznika koji su oštećeni kao vjerovnici, a za to prema sadašnjim propisima nitko nije niti neće odgovarati. Čak i nakon dobivanja sudske presude, preostaje problem naplate potraživanja temeljem ovrhe ako kod trgovačkog društva - dužnika nema imovine iz koje bi se potraživanje moglo naplatiti. Ponekad je to društvo - dužnik ujedno i vjerovnik koji svoje potraživanje ne može naplatiti od nekog drugog. Taj gordijski čvor mora se presjeći jer će u protivnom najveću štetu pretrpiti oni porezni obveznici od kojih se državni proračun najviše puni.

Zagreb, listopad 2000.
Autor: mr. Davor Banović, dipl. oec.


 


| nazad | vrh stranice |

| home | kako koristiti naše usluge | članci | revizija | porezno savjetovanje |
| knjigovodstveni savjeti | pravni savjeti | financijske analize i kontrole |
| knjige | rječnik stručnih pojmova | besplatni poslovni oglasnik | kako biti bolji |
| o nama | kontaktirajte nas |


Sva prava pridržana. © FIBA d.o.o.
Viktora Kovačića 16, 10010 Zagreb | tel: 385 1 482-00-71 | fax: 385 1 482-00-90