|
|  |
|
REVIZIJA (opširnije)
| 
| |
...revizija /
|
| |
DRŽAVNA REVIZIJA
Državnu reviziju obavljaju ovlašteni državni revizori, zakonski ustrojeni u odgovarajućem državnom organu (kod nas Državni ured za reviziju, kojim rukovodi glavni državni revizor.).
U nekim razvijenijim tržišnim gospodarstvima, državna revizija se dijeli na:
- reviziju obračuna i naplate poreza i drugih državnih prihoda, koja je vezana za organe državne uprave (kod nas Ministarstvo financija - Porezna upravu);
- reviziju državnog proračuna i poslovanja subjekata koji se financiraju iz proračuna, koja je vezana uz parlament (kod nas Zastupnički dom Sabora Republike Hrvatske).
Prema Zakonu o državnoj reviziji (NN RH, br. 70/93), objekt državne revizije jesu: državni proračun, proračuni lokalne uprave i samouprave, fondovi, Hrvatska narodna banka i pravne osobe s pretežnim udjelom državnog kapitala.
INTERNA REVIZIJA
Internu reviziju obavljaju ovlašteni interni revizori, koji su zaposleni u samom društvu. Objekt interne revizije primarno nije ispitivanje objektivnosti i realnosti temeljnih financijskih izvještaja, već revizija poslovanja poduzeća, organiziranosti poslovnih funkcija, načina donošenja poslovnih odluka i funkcioniranja informacijskog sustava društva.
Prema tome, menadžment odlučuje o ustroju interne revizije, kao svojevrsnog nadzora nad sustavom internih kontrola društva i vezom s eksternom revizijom.
Menadžment u okviru definirane politike utvrđuje ciljeve koje želi postići, strategiju i taktiku za njihovo ostvarenje te vrijednosno izražava ciljeve u godišnjem financijskom planu ili master budžetu.
Kako je poslovanje u tržišnom gospodarstvu rizično, interes je menadžmenta organizirati sustav internih kontrolnih postupak kojima će se usmjeravati aktivnosti prema postavljenom cilju (ciljna funkcija) i predlagati eventualne korekcije aktivnosti i (ili) ciljeva.
Sam sustav internih kontrola, najčešće se sastoji od:
- računovodstvenih kontrola,
- administrativnih ili upravnih kontrola, i
- interne revizije.
Računovodstvene kontrole ugrađene su u sam računovodstveni sustav društva i različite su s obzirom na to obavlja li se procesiranje podataka ručno, primjenom osobnih ili elektroničkih računala.
Administrativne kontrole organiziraju se u poslovnim funkcijama (primjerice: nabavnoj, proizvodnoj ili uslužnoj, prodajnoj, financijskoj i sl.). Te su kontrole, za razliku od računovodstvenih, upravljačke kontrole.
Tako shvaćeni sustav internih kontrola društva prije svega je u funkciji menadžmenta, pa se njihova uloga često označava sintagmama "produžena ruka menadžmenta" ili "oči i uši menadžmenta".
NEOVISNA, EKSTERNA ILI KOMERCIJALNA REVIZIJA
Podrazumijeva postupak neovisnog i naknadnog ispitivanja te ocjene realnosti i objektivnosti financijskih izvještaja. Prema tome, za reviziju je karakteristično:
- naknadno ispitivanje, prije svega temeljnih financijskih izvještaja, a time posredno i poslovanja društva;
- revidiranjem se želi utvrditi da li predočeni temeljni financijski izvještaji realno i objektivno (odnosno fer i istinito) prikazuju financijsko stanje i rezultat poslovanja društva;
- objektivnost i realnost temeljnih financijskih izvještaja utvrđuje se prema unaprijed utvrđenim kriterijima, odnosno računovodstvenim načelima, računovodstvenim standardima, usvojenim računovodstvenim politikama i zakonskim propisima;
- reviziju obavljaju neovisne stručne osobe (ovlašteni revizori) izvan društva.
Prema tome, objekt revizije ponajprije su temeljni financijski izvještaji društva, ali, promatrano i šire, objekt revizije može biti i poslovanje društva, organiziranost poslovnih funkcija, način donošenja poslovnih odluka i funkcioniranje informacijskog sustava, što je ipak značajka interne revizije.
LITERATURA:
Časopis "Računovodstvo i financije" - Priručnik o Zakonu o trgovačkim društvima i pravno ekonomskim aspektima njegove primjene - 1994.
|
| |
